Što je prvo što nam padne na pamet kada kažemo govor? Svi znamo što je govor, zar ne?
Prema definiciji GOVOR je optimalna zvučna čovječja komunikacija oblikovana ritmom rečenica, riječi i slogova.
Razvoj jezika, govora i komuniciranja započinje od samog rođenja i traje cijeli život.
Razvoj govora možemo pratiti kroz dva osnovna razdoblja: predverbalno koje traje od rođenja do prve riječi sa značenjem i verbalno koje započinje od prve riječi sa značenjem do automatizacije govora.
Već u prvom mjesecu života novorođenče komunicira krikkom i plakanjem dok kasnije dolazi u fazu gugutanja (od 2.do 4.mj), vokalne igre (od 4.mj do 6.mj) do faze slovkanja. Prve riječi sa značenjem nastaju između 12 i 18 mjeseci, najčešće su to dvosložne imenice (mama, tata, baba, nono). Potkraj druge godine dijete oblikuje prvu rečenicu od dvije riječi (Mama daj). Nakon toga slijedi nagli napredak u razvoju govora i bogaćenju vokabulara. U dobi od tri ipol godine dijete u govoru rabi sve vrste riječi i poznaje osnovna gramatička pravila te kažemo da je savladalo osnovu materinjeg jezika.
Mnogi roditelji zabrinu se kada će dijete pravilno izgovarati sve glasove. Do dobi od pet i pol godina dijete s hrvatskog govornog područja trebalo bi pravilno izgovarati sve glasove.
Kako bi kod djece potaknuli razvoj govora te bogatili njihov vokabular u skupini jako puno čitamo. Nađe se tu različitih slikovnica, od nekih problemskih koje će nam pomoći da riješimo neki problem ili pomognemo djeci da pobijede svoje strahove, do slikovnica koje su zabavne i pune nelogičnosti, a potiču njihovu maštu i razvijaju smisao za humor. Bogatimo tako njihov vokabular i povećavamo fond riječi kojim barataju. Čitajući enciklopedije uz razvoj govora potičemo i razvoj novih spoznaja. Ne zaboravimo, djeca su poput spužve, željni novih znanja koja s lakoćom usvajaju (“upijaju”). Jedan od vrlo zabavnih načina za poticanje govora su pjesmice s pokretom. One potiču govor kod djece, ali im i olakšavaju usvajanje novog uz pokret što je preteća mentalnim mapama koje djeci u daljnjem obrazovanju mogu biti vrlo korisne. Često igramo i igre “Gluhi telefon”, “Kartice pričalice”. “Leti, leti” i mnoge druge. Potičemo djecu na prepričavanje doživljenog uz pitanje “Što si radio jučer nakon vrtića?”, potičemo ih da sami riješe problem uz verbalizaciju osjećaja i dogovor.
Ma mnoštvo je tu svakodnevnih igara, priča i još malo priče da bi ih potaknuli da razvijaju svoj govor.
Zato ugasite ekrane i pričajte, pričajte, pričajte. A odgojiteljice vaše djece donose vam prijedloge literature i igara.
- Stihovi u pokretu, V.Velički
- Rukicama gore, nogicama dolje rastimo bolje, S. Stocklin-Meier
- zbirke slikovnica Pino ( Pino uči pripovijedati, Pino sastavlja rečenice)
- Pliva patka preko Save-zbirka brojalica
